Articles + Multimedia
Translations
More languages
Pet Stvari Koje Morate Znati o Stresu
8/15/2012 10:56:58 AM
„Stres nije stanje uma, vec nešto merljivo i opasno. Nije apstraktivan koncept da možda morate nekada nešto uciniti. Vi morate nešto uciniti DANAS.“      - Stres: Portret UbiceFive Things You Must Know Aboutr StressStres vas cini umornim. Stres vas cini starim. Stres vas sprecava da dostignete svoj atletski potencijal. Može vas cak i gojiti, i možda vas sprecava da optimalno doprinosite poslu. Stres je iznurujuci pakao za naš organizam, i uprkos tome što postoje gomila dokaza kako on utice na naš napredak i srecu, cesto se ignoriše kao uzrok svih naših problema.

Uprkos celoj mizeriji koju stres stvara, cini se da se mi divimo ljudimo koji su pod velikim stresom i rade jedanaest stvari odjednom. Ono što multi-zaposlene osobe ne znaju jeste da ih stres  zapravo ubija!

Naravno, svi žele da budu uspešni, ali završi se tako da ako prvo redukujete stres i napravite strategije za kontrolisanje buducih izazivaca stresa, bicete u mogucnosti da prevazicete te buduce prepreke koje vas mogu poslati u bolesti koje se samo nižu. Naizgled neobjašnjih zamor, prekomerna težina, suboptimalne atletske performanse ili ometenost i nemogucnost fokusiranja na poslu nece predstavljati problem ukoliko kontrolišete stres svakog trenutka.

Ovaj clanak ce vam otkriti pet stvari koje morate da shvatite o stresu i onda ce vam pružiti link o Deset Saveta šta raditi kako bi se smanjio stres.

*1: Postoji Razlika izmedju Akutnog i Hronicnog Stresa                            Postoji razlika izmedju akutnog i hronicnog stresa i oba pogadjaju organizam na totalno razlicit nacin. Akutni stres je odgovor na trenutnu krizu kao što je svadja sa suparnikom, biti juren od strane divlje životinje ili cak i takmicenje u olimpijskom dizanju tegova. Svi fiziološki procesi reaguju odmah na nagradu ili stres – krvni pritisak i srcani otkucaji su na maksimumu – i vi zapravo možete da osetite kako se stimulativni hormon „stresa“ otpušta.      
                                      
Svi esencijalni procesi se aktiviraju a neesencijalni se iskljucuju. To znaci da se rast, obnova tkiva, reprodukcija, detoksikacija i svi ostali procesi cuvaju za kasnije, dok telo radi sve što može kako bi vam pomoglo da pobedite protivnika, pobegnete lavu koji vas juri ili da završite vaše dizanje tegova. Kada pobegnete ili pobedite, odgovor maksimalnog fiziološkog stresa prestaje i otkucaji srca, krvni pritisak i hormoni se vracaju u normalu. Obnavljajuci procesi se vracaju i pocinje obnova tkiva i zalecenje.
 
Problem kod ljudi je što sa tim cudesnim mislima, mi produžavamo uticaj stresa tako što se fiksiramo na probleme i nepravilno odgovaramo na situacije kod kojih ništa ne možemo promeniti. Plus, zbog toga što imamo toliko toga da uradimo i što živimo u zabrinjavajucem društvu, mi doživljavamo osecaje nesigurnosti i ugroženosti koji uticu na to da naš akutni stres postane hronican.

U svakom slucaju, strah i razdraženost NE SME da uzrokuje sekreciju istih hormona koji bi se lucili ako bi trcali da bi spasili život od divlje životinje! Stres je odgovor tela na izazov. Ako ne iskljucimo odgovor stresa, mi pocinjemo da se valjamo u korozivnoj kadi hormona.

*2: Odgovor Fiziološkog Stresa Trajno Oštecuje Telo                               Efekat fiziološkog stresa lako se može videti na telu. Stres je plak nagomilan u arterijama ili mast oko vašeg stomaka. Naprimer, hormon stresa kao što je kortizol ce zapravo smanjiti plasticnot i mogucnost da se se stvore konekcije u mozgu. Smanjena moždana aktivnost vodi to atrofije mozga. Rezultat je slabo pamcenje i slabija kognitivna funkcija. Da, stres vas cini glupim!
Naucnici su pronašli da uporno visoki nivoi hormona stresa kod trudnice izazivaju promene u razvoju nervnog sistema fetusa koje menjaju hemiju mozga kod deteta za citav život. Deo decijeg mozga koji je odgovoran za pamcenje bice smanjen i bice manje moždane aktivnosti. Rani stres ostavlja otisak na mozak što kasnije smanjuje sposobnost adaptacije na stres kod dece!

*3: Stres Vas Cini Debelim jer Odgovor Stresa Utice na Glikemijsku Kontrolu                                         
Studije pokazuju da fiziološki stres utice na sposobnost tela da reguliše šecer u krvi i da snabdeva glukozom – vaš glavni izvor energije – vaše celije. Rezultat su slabi nivoi energije i loša glikemijska kontrola što vodi ka gojenju. Kada je ugrožena glikemijska kontrola, i kada je šecer u krvi neregulisan, inflamatorni markeri se proizvode u organizmu. Jedan primer jeste inflamatorni marker interleukin-6 (IL-6), i kada se proizvodi pogadja Centralni Nervni Sistem i cak može izazvati groznicu – toliko je snažan njegov efekat na vašu homeostazu.

Skorašnja studija iz Japana pruža uvid u efekat stresa na proizvodnju IL-6 i glikemijsku kontrolu. Istraživaci su pronašli da praceni zemljotresima i cunamijima 2011 u Japanu, pacijenti sa dijabetesom imali su lošiju kontrolu šecera u krvi, bio je povecan dokaz fiziološkog stresa, i povecani nivoi inflamacije. Istraživacka grupa je zabeležila da ova studija ukazuje na povezanost izmedju efekta izmenjene glikemije i stresa.

Efekat povišenog IL-6, inflamatornih markera, i loše kontrole šecera u krvi bice dobijanje na kilaži. Na primer, nova studija sa Wake Forest Univerziteta pronašla je da su kod populacije zdravih osoba, nivoi IL-6 i slicni inflamatornih markera bili povezani sa povecanim stresom i abdominalnim mastima i telesnim mastima cak i nakon prilagodjavanja osnovnih faktora kao što su godine, vitka linija i snaga stiska ruke.
 
*4: Stres Izaziva Starenje na Celijskom i Genetskom Nivou                                                                       
Zdrav razum nam govori da stres uzrokuje starenje, i naucnici su pronašli dokaz starenja i na celijskom i na genetskom nivou. Istraživanje u nauci o dužini ljudskog veka razlicitih vrsta pokazalo je da hormon stresa oštecuje telomere, koji su vezani za kraj svakog našeg hromozoma i štite i hromozome i celije da ne postanu kancerogene.

Kada doživljavamo hronican stres i kada su visoki nivoi kortizola u interakciji sa celijama, kortizol ubrzava trajanje telomera. Kada su telomeri prekratki, celija koju telomer štiti ne može više da se deli, i umire.
 
Studije radjene sa osobama koje svakog dana doživljavaju visoke nivoe fiziološkog stresa pokazuju da oni imaju mnogo krace telomere nego ljudi njihovih godina koji su pod manjim stresom. To znaci da su njihove celije starije – kada se rodite telomeri pocinju na dužini od 8,000 baznih parova (mereno na osnovu krvnih celija u telomerima) i opadaju do 3,000 baznih parova do sredine života i nakon toga na 1,500 baznih parova u starosti.
 
Pa tako, ljudi koji doživljavaju jak stres pokazuju dokaze medicinski ozbiljnog starenja sa mnogo kracim telomerima – procenjuje se da je efekat stresa na starenje za svaku godinu hronicnog stresa, ostarite šest godina. Studija sa univerziteta u Utah pronašla je da osobe sa dužim telomerima žive pet godina duže nego oni sa kracim telomerima. Ova istraživacka grupa kaže da je rešenje za usporavanje starenja višestruko: Ljudi MORAJU minimizirati fiziološki stres koji doživljavanju, veštinama koje se sticu kako bi ga kontrolisali, ali takodje je potreban i životni stil (ishrana, vežbanje, suplementacija, san) koji ce minimizirati fizicki stres koji doživljavaju, koji takodje skracuje telomere.
 
*5: Stres i San: Zacarana Spirala Hronicnog Umora                                                                       
Nedostatak sna uzrokuje i fizicki i mentalni stres, povecava inflamaciju, i cini mnogo težim da se ima adekvatan san sledece noci jer kao što znamo stres direktno menja vašu sposobnost da se uspavate. Nedostatak sna (i stres povezan sa tim) ce vas ubiti ukoliko je konstantan!

Stvarno – kod životinja nedostatak sna se pokazao smrtonosnim. Razlog tome je što kada se ne naspavate jedne veceri vaš imuni sistem se aktivira, što vodi ka proizvodnji nekih inflamatornih markera kao što je IL-6. Inflamatorni markeri menjaju centralni nervni sistem, što podiže kortizol i ostale hromone stresa, cime se proiizvodi više stresa i oštecuju celije i telomeri. Zacarani krug zapocinje koji ce dalje uticati na san i kompromitovati integritet endokrinog sistema – i onda ide sve nizbrdo!

Nedostatak sna ce vas istresirati za iznenadjujuce kratko vreme i znacajno ce uticati na vaše mentalne i fizicke performanse. Na primer, skorašnja studija pogledala je kako umor utice na performanse na ragbiste koji se takmice na petodnevnom turniru, igrajuci tri utakmice uz neadekvatan san. Rezultati pokazuju da su se performanse na terenu i neuromuskularna funkcija pogoršale kako je takmicenje odmicalo, sa znacajnim padom do trece utakmice (tim je izgubio drugu i trecu utakmicu). Inflamatorni markeri – u slucaju IL-6 nisu bili mereni ali kreatin kinaze jeste – povecavao se svakog dana turnira, ukazujuci na pro-inflamatorno stanje.
 
Istraživanje beleži da bi ragbisti bili u stanju da se oporave da su imali dovoljno vremena da se fizicki odmore i da se naspavaju. U svakom slucaju, ako igraci nemaju adekvatan san za vreme anksioznosti, ispita ili poremecaja sna, nece moci da se oporave i gadno pro-inflamatorno stanje ce nastati što za stalno može ugroziti performanse i zdravlje.
 
Studije o efektu fiziološkog stresa na pamcenje i kognitivno izvodjenje pokazuju da kada osobe imaju visoke nivoe kortizola i kada su primorani da rade testove pamcenja i ucenja, oni ih rade mnogo gore nego kada  imaju manje nivoe kortizola. Dugorocan efekat kortizola na mozak je stalan, što znaci da, u cilju da se preokrene situacija, hormoni stresa moraju da se smanje i neke vrste restorativnih nutrijenata i aktivnost moraju da se primenjuju, kao što je to meditacija i suplementacija omega-3 kiselinama.

Sutra objavljujemo,   Ten Real Solutions to Decrease Stress So That You Reach Your Potential
 
 
References
Back to top

FOLLOW US:

 

 

Join Our Email List Follow us on Twitter Follow us on Facebook Follow us on YouTube Follow us on Instagram